Prostorna i životna ravnoteža svakoga grada uvelike ovisi o njegovom centralnom gradskom prostoru – njegovoj lokaciji, veličini i funkcijama koje udomljuje. Trg, kao element gradske jezgre, vijekovima je bio mjesto sastajanja, razmjene dobara, usluga i informacija; prostor ugodan i siguran, odvojen od kolnog prometa. Od svog nastanka javlja se u dva oblika – kao otvoreni prostor ili kao natkrivena tržnica i ulica s uzduž smještenim prodavaonicama. Grad Crikvenica imao je specifičnu situaciju; omiljeno turističko odredište hrvatskih kontinentalaca karakteriziralo je nejasno definirano središte grada. Tradicionalno crikveničko šetalište na Trgu Stjepana Radića bilo je prekinuto invazivnom prometnom situacijom, dok veća otvorena površina za okupljanje građana nije postojala. Novouređeni Trg Stjepana Radića s dijelom Ulice Ivana Skomerže i dijelom Velikog mola, prva je od tri planirane faze uređenja centra Crikvenice. Natječajnim radom još je predviđeno uređenje Parka palih za domovinu te izgradnja Gradskog paviljona.